Halal standard čini set pravila i smjernica za proizvodnju i pripremu hrane u skladu sa islamskim vjerskim običajima. Zahtjevi Halal-a potiču iz Kur'ana i Šerijatskog zakona, koji propisuju šta je halal, tj. dozvoljeno, a šta je haram – zabranjeno. Kada se kaže “dozvoljeno” misli se na hranu koja je pripremljena po šerijatskim zakonima i većina muslimana širom svijeta primjenjuje ovaj način ishrane.
Izvor: Kvalitet.org.rs
Halal između ostalog zabranjuje upotrebu: svinjskog mesa, krvi, alkohola, mesa mrtvih životinja, mesoždera, magarca, psa, ptica grabljivica; hrane koja se priprema sa vinom, kolača sa bilo kojom vrstom alkohola, hrane koja sadrži emulgatore na bazi svinjske ili životinjske masti itd.
Najveći broj zahtjeva Halal standarda su identični sa HACCP sistemom i ISO 9001 standardom, što organizacijama koje su uspostavile neki od ova dva sistema znatno olakšava pripremu za sertifikaciju.
Halal je primjenljiv na različite vrste proizvoda i usluga: hranu, kozmetiku, ljekove, odjeću, obuću, namještaj, turizam i ugostiteljstvo, špediciju, bankarstvo i berzansko poslovanje…, а najčešće se primjenjuje u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, kao i proizvodnji kozmetike.
Zahtjevi koje Halal stavlja pred proizvođače su najstriktniji kada je u pitanju mesna industrija. Da bi meso bilo Halal, klanje dozvoljenih životinja mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima: životinja koja se kolje mora biti pažljivo tretirana, zdrava i živa, a osoba koja obavlja čin klanja mora biti psihički zdrava i osposobljena za tu aktivnost. Zabranjeno je da to radi osoba pod dejstvom alkohola, a takođe je zabranjeno da to radi neko ko nije musliman, hiršćanin ili Jevrejin, jer samo oni znaju šta znači pomen božijeg imena prilikom klanja. Propisane su i metode obuzdavanja prilikom klanja.
Proces sertifikacije
Da bi jedan proizvodni proces dobio Halal sertifikat potrebno je da se primijeni niz kontrolisanih postupaka koji su u skladu sa islamskim propisima, kako bi proizvod ili usluga muslimanima bili prihvatljivi za komzumiranje ili korišćenje.
Za razliku od ostalih standarda i HACCP sistema, Halal sertifikacija nije u klasičnom sistemu sertifikacije i akreditacije. Sertifikate za ovaj sistem dodjeljuju organizacije ovlašćene od strane islamske vjerske zajednice. Firma koja je zainteresovana za uvođenje ovog standarda mora aplicirati Agenciji Islamske zajednice. Tom prilikom zainteresovana firma daje izjavu da su joj poznati svi zakoni koji se odnose na Halal standard, kao i sve zabrane koje proističu iz njega.
Nakon toga se sprovodi postupak u kome se utvrđuje da li su sirovine koje se koriste u proizvodnji dozvoljene prema zakonu muslimana. Nakon ispunjenja predviđenih uslova izdaje se Halal sertifikat koji potvrđuje Halal status proizvoda i odobrava se upotreba Halal znaka na pakovanju proizvoda.
Sertifikat važi jednu godinu i u toku trajanja sertifikata vrši se redovna kontrola od strane Halal kontrolora, kao i uzorkovanje proizvoda sa tržišta. Na taj način se obezbjeđuje sigurnost da neće doći do oharamljenja (religijskog skrnavljenja) proizvoda u bilo kojoj fazi proizvodnje.
Halal znak doprinosi prepoznatljivosti Halal proizvoda na tržištu. U slučaju bilo kakvog odstupanja od standarda, Agencija oduzima sertifikat, proizvodi se povlače sa tržišta i pokreće se odgovarajući postupak. Halal znakom mogu se koristiti Agencija, proizvođači koji su uspješno ispunili osnovni Halal standard, prodavci i distributeri Halal proizvoda, kao i drugi korisnici po odobrenju Agencije.
Opasnosti kod primjene Halal standarda
Pored očiglednih, postoje i “skriveni” haram sastojci koji čine da Halal sastojci u krajnjem proizvodu ne budu “ispravni”. Na primjer, riba spremljena sa vinom, različiti kolači i sladoled koji sadrže rum, liker ili bilo koju vrstu alkohola. Mnoga hrana sadrži tzv. emulgatore koji služe da produže rok trajanja ili daju određena svojstva hrani, kao što su boja, ukus itd. Mnogi od njih su životinjskog porijekla – svinjskog, što ih čini neprihvatljivim sa stanovišta Halal standarda. Tipičan primjer su želatinaste mase koje se često koriste u pripremi hrane, ali i u farmaceutskoj industriji.
Pored korišćenja Halal sastojaka treba obratiti posebnu pažnju i na takozvanu kroskontaminaciju, odnosno opasnost da u proizvodnji ili procesu pripreme hrane dođe do kontakta Halal sastojaka sa nedozvoljenim – Haram, što bi poništilo “ispravnost” ukupnog proizvoda. To konkretno znači da se ne smije koristiti isti pribor ili posuđe za spremanje Halal i ne-Halal hrane, mora se voditi računa o sastojcima sredstava za čišćenje (da ne sadrže alkohol), a proizvodne linije (procesna tehnika, proizvodne trake, konvejeri i sl.) za proizvodnju Halal hrane moraju biti potpuno odvojeni od ostatka procesa koji može biti “oharamljen”.
